10 Morskih Tjesnaca koje MORATE Znati na Pub Kvizovima

Morski tjesnaci su prirodne, uske vodene poveznice između dva prostrana vodena područja, oblikujući kritične koridore za globalni pomorski promet. Zbog svoje geografske konfiguracije, tjesnaci su često poprište složenih interakcija između prirodnih sila, pomorskog prometa i geopolitičkih interesa. Regulacija i upravljanje ovim strateškim točkama zahtijevaju pažljivo balansiranje između slobode plovidbe, nacionalne sigurnosti obalnih država i očuvanja morskog okoliša. Njihova važnost nadilazi puku tranzitnu funkciju, jer često utječu na lokalne i globalne ekonomske tokove.

1. Beringov prolaz

Beringov prolaz povezuje Čukotski poluotok u Aziji s poluotokom Aljaska u Sjevernoj Americi, spajajući Arktički i Tihi ocean. Prolaz je širok 86 km na najužem dijelu, a dubina varira između 30 i 50 metara. Diomedovi otoci u prolazu dijele datumsku i državnu granicu između Rusije i SAD-a. Zbog otvaranja Sjevernoga morskog puta 1935. godine, Beringov prolaz stekao je veću gospodarsku važnost. Tijekom posljednjeg ledenog doba, niža razina mora omogućila je kopnenu vezu između Azije i Sjeverne Amerike, olakšavajući migracije. Prolaz je pokriven ledom od listopada do kolovoza, a istraživali su ga Semjon Ivanovič Dežnjev 1648. i Vitus Jonassen Bering 1728. godine.

2. Malajski prolaz

Malajski prolaz je vodeni put koji povezuje Andamansko more (Indijski ocean) i Južno kinesko more (Tihi ocean), smješten između Sumatre i Malajskog poluotoka. To je najkraća pomorska ruta između Indije i Kine, čime je jedan od najprometnijih brodskih kanala na svijetu. Singapur, jedna od najvažnijih svjetskih luka, smješten je na južnom kraju prolaza.

3. Gibraltar

Gibraltarski tjesnac uski je prolaz koji povezuje Atlantski ocean sa Sredozemnim morem i razdvaja Europu od Afrike na udaljenosti od samo 14,2 kilometra. Ime je dobio po stijeni Gibraltar, nazvanoj po Tariq ibn Ziyadu, arapskom vojskovođi iz 8. stoljeća. U starom vijeku bio je poznat kao “Herkulovi stupovi”.

Zanimljivo je da je tjesnac dom rijetke populacije orki, jedne od posljednjih u zapadnim europskim vodama. Tijekom Drugog svjetskog rata, njemačke podmornice su koristile struje u tjesnacu kako bi neopaženo ušle u Sredozemno more. Razmatra se izgradnja tunela ispod tjesnaca koji bi povezao željezničke sustave Španjolske i Maroka. Također, tjesnac je ključno područje za migraciju stotina tisuća morskih ptica između Sredozemlja i Atlantika svake godine.

Mercedes Gleitze bila je prva osoba koja je preplivala Gibraltarski tjesnac 1928. godine, a Francesco Stipo ga je prvi preletio parajedrilicom 1995. godine. Tjesnac se nalazi u teritorijalnim vodama Maroka, Španjolske i Gibraltara, a strani brodovi i zrakoplovi imaju pravo slobodnog prolaza kroz njega.

4. Bospor

Bospor, poznat i kao Istanbulski tjesnac, prirodni je tjesnac u Istanbulu koji spaja Crno more s Mramornim morem i dijeli Europu od Azije. Ime “Bospor” dolazi od grčke riječi koja znači “prolaz za stoku“, prema mitu o Io, koja je preobražena u kravu i prešla tjesnac. Perzijski kralj Darije I. Veliki prešao je Bospor u 5. stoljeću prije Krista pomoću golemog mosta od spojenih brodova, što je bio impresivan podvig inženjerstva. Dubina mu varira od 13 do 110 metara, a najdublja točka nalazi se između Kandillija i Bebeka.

Tijekom ljeta, strane sile u Istanbulu su održavale ljetne rezidencije veleposlanstava duž Bospora, ponajviše u Yeniköyu, Tarabyi i Büyükdereu. Galata, maleni otok kod Kuruçeşmea, poklonio je sultan Abdülhamid II armenskom arhitektu Sarkisu Balyanu 1880. godine. Važnost Bospora kroz povijest dovela je do toga da je bio poprište raznih sukoba, uključujući Rusko-turski rat (1877-78) i napad Saveznika na Dardanele tijekom Prvog svjetskog rata. Montreux konvencija iz 1936. regulira plovidbu tjesnacem, dajući Turskoj kontrolu nad vojnim prometom.

5. La Manche

Engleski kanal, poznat i kao La Manche, dio je Atlantskog oceana koji razdvaja južnu Englesku od sjeverne Francuske. Kanal je najprometnije brodsko područje na svijetu, a uski prolaz Dover na sjeveroistočnom kraju širok je samo 34 kilometra.

Tijekom Napoleonovih ratova i Drugog svjetskog rata, Kanal je služio kao prirodna obrana Ujedinjenog Kraljevstva od invazija, pomogavši mu da postane pomorska supersila. Ime “La Manche” na francuskom potječe od oblika rukava (“manche”), dok su ga Rimljani nazivali Oceanus Britannicus. Invazije u prošlosti uključuju onu Rimljana, Normana i Saveznika u Normandiji. Zanimljivo je da oko 40% britanskih incidenata koji prijete zagađenjem nastaje u Kanalu, dok je istovremeno on utočište za divlje životinje, uključujući tuljane. U veljači 1684. godine, led se formirao na moru u pojasu širine 4,8 km uz obalu Kenta i 3,2 km na francuskoj strani. S obzirom da su Kanalski otoci britanski posjedi, nazdravlja se Le roi, notre Duc (“Kralj, naš vojvoda”).

6. Hormuz

Hormuški tjesnac je strateški važan morski prolaz između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, jedini morski put od Perzijskog zaljeva do otvorenog oceana. Oko 25% ukupne globalne potrošnje nafte prolazi kroz ovaj tjesnac.

Ime je možda dobio po Iferi Hurmiz, majci perzijskog kralja Šapura II. Od 10. do 17. stoljeća ovdje se nalazilo Kraljevstvo Ormus, po kojem je tjesnac također vjerojatno dobio ime, a neki vjeruju da ime potječe od riječi “Hur-mogh”, što znači palma datulja.

Tijekom Tankerskog rata u sklopu Iransko-iračkog rata, Irak je napao naftne tankere i terminale, pokušavajući izazvati zatvaranje tjesnaca. Američka mornarica je 1988. godine pokrenula operaciju Praying Mantis unutar iranskih teritorijalnih voda kao odgovor na iransko miniranje međunarodnih voda.Godine 1988. američka krstarica USS Vincennes srušila je iranski putnički zrakoplov iznad tjesnaca, ubivši 290 ljudi. Da bi se smanjio rizik od sudara, brodovi koji prolaze kroz tjesnac koriste shemu razdvajanja prometa, s odvojenim trakama za ulazne i izlazne brodove. Tjesnac je često poprište napetosti između Irana i drugih zemalja, a Iran je u više navrata prijetio zatvaranjem tjesnaca.

7. Bab-el-Mandeb

Bab-el-Mandeb je tjesnac između Jemena na Arapskom poluotoku i Džibutija i Eritreje u Rogu Afrike, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom. Ime mu potječe od arapskog, a znači “Vrata tuge” ili “Vrata žalosti”, navodno zbog opasnosti plovidbe ili potresa koji su uzrokovali mnoge žrtve. Udaljenost preko tjesnaca iznosi oko 26 kilometara, a otok Perim ga dijeli na dva kanala.

Ovaj tjesnac ima strateški značaj kao poveznica između Indijskog oceana i Sredozemnog mora preko Crvenog mora i Sueskog kanala. Procjenjuje se da je 2018. godine oko 6,2 milijuna barela nafte dnevno prolazilo kroz Bab-el-Mandeb, što čini oko 9% ukupnog svjetskog pomorskog prometa nafte. Prema jednoj hipotezi, najranije migracije modernih ljudi dogodile su se upravo ovdje, kada je razina mora bila niža. Britanska istočnoindijska kompanija zauzela je otok Perim 1799. godine, a Britanija ga je koristila za kontrolu trgovine kroz Sueski kanal.

Zanimljivo je da je 2008. godine najavljen plan za izgradnju mosta “Bridge of the Horns” preko tjesnaca, ali je projekt na kraju propao. Bab-el-Mandeb također čini subregiju Arapske lige, koja uključuje Džibuti, Jemen i Eritreju.

8. Torresov prolaz

Torresov prolaz, znan i kao Zenadh Kes, je tjesnac između Australije i otoka Nove Gvineje, širine 150 km na najužem dijelu. Tjesnac povezuje Koraljno more s Arafurskim morem, no vrlo je plitak (7-15 m) i prepun grebena, što ga čini opasnim za plovidbu. Dom je za 274 otoka, od kojih je 17 stalno naseljeno, a stanovnici su poznati kao Toreški otočani, zasebna skupina autohtonih Australaca.

Zanimljivo je da je Europljanin koji je prvi zabilježio prolazak kroz tjesnac bio Luís Vaz de Torres 1606. godine, no kapetan John Lihou je prvi koji ga je preplovio od zapada prema istoku 1823. godine, uz izgubljena četiri sidra i kormilo. U tjesnacu se nalazi oko 580 koraljnih grebena i prostrana polja morske trave, a sporazum između Australije i Papue Nove Gvineje iz 1978. definira pomorsku granicu. Otočani govore dva domaća jezika: Kala Lagaw Ya i Meriam Mir.

Jules Verne je spomenuo ovaj tjesnac u svom romanu “Dvadeset tisuća milja pod morem”, opisujući ga kao opasan tjesnac gdje se podmornica Nautilus nakratko nasukala.

9. Bassov prolaz

Bassov prolaz razdvaja Tasmaniju od australskog kopna, a ime je dobio po istraživaču Georgeu Bassu koji ga je istražio s Matthewom Flindersom 1798. godine. Nastao je prije 8000 godina kad je porast razine mora poplavio basanski bazen, kopnenu vezu koja je nekada spajala Tasmaniju s kopnom. Prolaz je poznat po olujnim valovima zbog jakih struja između Indijskog i Tasmanskog mora.

Procjenjuje se da se stotine brodova nasukalo uz obale Tasmanije i Victorije zbog opasnih uvjeta. Unatoč opasnim vodama, Bassov prolaz je kraća i sigurnija ruta za brodove koji putuju iz Europe ili Indije do Sydneya u ranom 19. stoljeću. Izvanredan incident povezan s Bassovim prolazom je nestanak Fredericka Valenticha 1978. godine, pilota koji je prijavio susret s neidentificiranim letećim objektom prije nestanka. Osim toga, Bassov prolaz bio je lokacija dramatičnog događaja u australskoj sapunici Neighbours, kada se avion s likovima srušio u tjesnac. Tijekom godina, postao je popularno mjesto za pomorske sportske izazove, uključujući jedrenje na dasci i kajaku. 

10. Tsushima tjesnac

Cušimski tjesnac, ili Istočni kanal, dio je Korejskog tjesnaca između Koreje i Japana, povezujući Japansko more, Žuto more i Istočno kinesko more. Nalazi se istočno i jugoistočno od otoka Cušima, a najuži dio je kod otoka Iki.

Topla grana Kurošio struje prolazi kroz tjesnac, donoseći bogate riblje resurse, ali i ponekad probleme poput velikih meduza. Povijesno gledano, služio je kao put migracije i invazije u oba smjera, a arheolozi vjeruju da su prve mezolitske migracije prešle u Honšu oko 10. stoljeća prije Krista. U 5. stoljeću, budizam i kinesko pismo preneseni su iz Korejskog poluotoka preko ovog tjesnaca u Japan. Mongolska invazija na Japan prešla je ovo more, a tajfun (kamikaze) je spasio Japan od invazije 1281.

Godine 1905., u tjesnacu se odigrala odlučujuća bitka u Rusko-japanskom ratu, gdje je japanska mornarica uništila rusku flotu. Japanske teritorijalne vode protežu se samo tri nautičke milje u tjesnac, navodno kako bi američki nuklearni brodovi mogli prolaziti bez kršenja japanske zabrane nuklearnog oružja. Postoji komercijalna trajektna linija između Shimonosekija u Japanu i Busana u Južnoj Koreji.

Shopping Basket